Zdravlje
Mutacije gena mogu ubrzati starenje mozga i do dvanaest godina
Thinkstock

Otkriće mutacije gena TMEM106B moglo bi voditi razvoju novog biomarkera koji bi omogućio razvoj terapija protiv starenja

Vezana vijest

pamćenje
Priroda je čudoZa spas memorije: istražili smo što to blagotvorno djeluje na naše pamćenje!

Mutacije gena otkrivene u trećine američke populacije mogle bi objasniti zbog čega mozak nekih osoba stari brže od drugih, stoji u studiji objavljenoj u srijedu u američkom znanstvenom časopisu Cell Systems. 

Mutirajući gen "TMEM106B" može ubrzati starenje i do dvanaest godina, kažu znanstvenici. Te genetičke mutacije počinju najčešće oko 65. godine, posebice u prefrontalnom korteksu gdje je "sjedište" kognitivnih funkcija kao što su koncentracija, rasuđivanje i kreativnost. 

"Ako pogledamo skupinu starijih osoba, neke od njih doimaju se starijima, a druge mlađima", kaže Asa Abeliovich, profesor patologije i neurogloije na Institutu za istraživanje Alzheimera i starenja mozga na Sveučiilštu Columbia u New Yorku. 

"U odnosu na vršnjake koji imaju dvije normalne kopije, osobe koje imaju dvije kopije lošeg gena doimaju se dvanaest godina starijima, izmjereno različitim biološkim mjerilima", kaže Abeliovich.

Do 65 godina "svi su jednaki, a zatim se, očito, kod nekih aktivira neka vrsta stresa", kaže znanstvenik i objašnjava "Ako ste sretnik koji ima dvije dobre kopije toga gena, dobro odgovarate na stres, ali imate li dva manjkava gena, vaš mozak stari brže".

Vezana vijest

Dubravka Vizek
najbrže rastuća bolest u svijetuOvo su ispovijesti Hrvata čiji članovi obitelji boluju od demencije ili Alzheimerove bolesti

Znanstvena skupina pronašla je mutirajući gen istražujući genetičke podatke iz analize mozgova 1904 osoba koje, kako se činilo, nisu patile od neurodegenerativnih bolesti.

Prethodne studije identificirale su genetičke varijante koje mogu povećati rizik neurodegenerativnih patologija kao što je gen ApoE (apolipoprotein E) u Alzheimerovoj bolesti.

Otkriće mutacije gena TMEM106B moglo bi voditi razvoju novog biomarkera koji bi omogućio razvoj terapija protiv starenja te identifikaciju potencijalnih meta za sprečavanje ili liječenje bolesti poput Alzheimera.

Međutim, "ti geni objašnjavaju samo malen dio tih bolesti", kaže Herve Thinn, profesor asistent na patologiji i staničnoj biologiji sveučilišta Columbia.

"Starenje je glavni čimbenik rizika neruodegenrativne bolesti", kaže taj znanstvenik i objašnjava "Nešto u mozgu mijenja se s godinama što nas čini ranjivima na te bolesti". 

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Reci što misliš!